Rastuće temperature kopna i okeana, divlji ciklus vode, povlačenje glečera pogodili Latinsku Ameriku i Karibe

Duž obala{0}}suočenih sa Atlantikom, nivo mora raste brže od globalnog prosjeka u dijelovima tropskog Atlantika i Kariba. Kontinuirano zakiseljavanje i zagrijavanje oceana povećavaju rizike za morske ekosisteme i ribarstvo, prema WMO-u o stanju klime u Latinskoj Americi i na Karibima 2025.

"Znakovi promjene klime su nepogrešivi širom Latinske Amerike i Kariba, od ubrzanog gubitka glečera i porasta nivoa mora do brzog intenziviranja tropskih ciklona, ​​ekstremnih vrućina, poplava i suše", rekla je generalna sekretarka WMO- Celeste Saulo.

"Ovaj izvještaj pokazuje da, iako rizici rastu, raste i naša sposobnost da predvidimo i djelujemo kako bismo spasili živote i zaštitili sredstva za život", rekla je ona.

Ovo je bio primjer uragana Melissa u oktobru 2025 -, prvog zabilježenog uragana kategorije 5 koji je stigao na Jamajku. To je dovelo do 45 smrtnih slučajeva i ekonomskih gubitaka od približno 8,8 milijardi američkih dolara, više od 41% BDP-a. Iako Melissa nije imala historijski presedan, jamajčanske vlasti su koristile-kvalitetno modeliranje rizika kako bi informirale o finansijskim mjerama unaprijed i spremnosti za katastrofe koje su ograničile ljudske žrtve i pomogle ostrvu da se nosi.

Drugi veliki rizik je ekstremna vrućina, koja predstavlja sve veći teret za javno zdravlje. 2025. godine, ponavljajući i intenzivni toplotni talasi – sa temperaturama znatno iznad 40 stepeni - pogodili su velike dijelove Sjeverne, Centralne i Južne Amerike. Stoga postoji hitna potreba da se klimatske inteligencije ugrade u zdravstveno planiranje i pripravnost za vanredne situacije i da se integrišu rana meteorološka upozorenja sa okidačima javnog zdravlja.

Mnoge zemlje rutinski ne objavljuju-specifične podatke o smrtnosti od vrućine. Procjenjuje se da je godišnje bilo približno 13 000 smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati vrućini- (prosjek u 17 zemalja od 2012. do 2021.). Ovo ukazuje na značajno potcjenjivanje smrtnosti uzrokovane toplotom i postoji potreba za poboljšanim izvještavanjem, navodi se u izvještaju.

Također istražuje kako su agro{0}}prehrambeni sistemi izloženi ekstremnim vremenskim i klimatskim šokovima, uz istovremene uticaje na poljoprivrednu proizvodnju, ruralna sredstva za život, pristup hrani i funkcionisanje tržišta.

Stanje klime u Latinskoj Americi i Karibima predstavljeno je u Olacyr de Moraes Auditorium pri Ministarstvu poljoprivrede i stoke (MAPA), u Braziliji, Brazil. Pruža mjerodavne informacije o ključnim klimatskim indikatorima, utjecajima i rizicima te o glavnim regionalnim ekstremnim događajima, uključujući tropske ciklone, vrućine, obilne padavine i sušu i hladne valove.

"Ovi nalazi su duboko zabrinjavajući. Ali takođe pokazuju zašto je naš rad važan. Klimatske informacije nisu samo podaci. Riječ je o ljudima", rekla je Celeste Saulo.

"Radi se o zaštiti zajednica od poplava, suša, uragana, toplotnih talasa i drugih opasnosti. Riječ je o poljoprivrednicima koji planiraju svoje usjeve, zdravstvenim vlastima koje se pripremaju za rizike povezane s toplinom{1}}i priobalnim zajednicama koje planiraju porast mora," rekla je ona.

"Stanje klime u Latinskoj Americi i Karibima 2025. nije samo naučna publikacija. To je poziv na akciju. Poziva nas da ojačamo zapažanja, investiramo u usluge, zatvorimo praznine u ranom upozoravanju i osiguramo da klimatske informacije stignu do onih kojima su najpotrebnije", rekla je Celeste Saulo.

Regionalni trendovi temperature kopna LAC 1901 - 2025

Temperature

Od četiri 30-godišnja perioda procijenjena u izvještaju, period 1991-2025 pokazuje najjači trend zagrijavanja otkako su skupovi podataka počeli 1900.: oko 0,26 stepeni po deceniji u Južnoj Americi i 0,25 stepeni po deceniji u Centralnoj Americi i na Karibima. Meksiko je iskusio najbržu stopu zagrijavanja, oko 0,34 stepena po deceniji od 1991. do 2025. godine.

Prosječna godišnja srednja površinska temperatura u 2025. je rangirana između petog i osmog mjesta najtoplije u svijetu.

Postojala je rekordna-toplina u cijeloj regiji, uključujući 52,7 stepeni u Mexicaliju (Meksiko) – novi nacionalni rekord – i više toplinskih talasa koji su prelazili 40 stepeni –45 stepeni širom Centralne Amerike. Mnoga mjesta u Južnoj Americi također su zabilježila temperature iznad 40 stepeni, sa 44 stepena u Rio de Žaneiru (Brazil) i 44,8 stepena u Mariscal Estigarribiji (Paragvaj).

Padavine

U posljednjih 50-ak godina, padavine u Latinskoj Americi i na Karibima postale su ekstremnije – kolebajući se između suše i poplave i sa dužim sušnim periodima i intenzivnijim vlažnim periodima.

Obilne padavine su se povećale u Srednjoj Americi i na sjeveru Južne Amerike (na primjer, u Kolumbiji, Bolivanskoj Republici Venecueli i rubu Amazone). Jugoistočna Južna Amerika (južni Brazil, Urugvaj i sjeverna Argentina) također je zabilježila povećanje godišnjih padavina i sve češće poplave.

Centralni Čile, sjeveroistočni Brazil i neka područja Centralne Amerike i Kariba postaju sušniji. Regija Amazona je mješovita slika, sa dužim sušnim sezonama, jačim ekstremima vlažne{1}}sezone i povećanom učestalošću suša u južnoj i istočnoj Amazoni.

U 2025. godini, ekstremne padavine i poplave izazvale su velike humanitarne posljedice, uključujući preko 110 000 ljudi pogođenih u Peruu i Ekvadoru (martovske poplave), 83 smrtna slučaja u Meksiku (oktobarske poplave) i široko rasprostranjena klizišta i oštećenje infrastrukture.

Jun 2025. bio je najkišovitiji mjesec ikada zabilježen u Meksiku. Uprkos tome, suša je zahvatila sjeverne i centralne regije Meksika – pokrivajući do 85% zemlje na svom vrhuncu i stvarajući krizu vode za usjeve i rezervoare. Postojala je velika nestašica vode na Karibima i preko 40% deficita padavina u dijelovima južne Južne Amerike, što je doprinijelo gubicima u poljoprivredi i riziku od šumskih požara.

Glacier retreat

Andski glečeri čine kritični vodotoranj za otprilike 90 miliona ljudi, koji snabdijeva slatkom vodom za domaću potrošnju, hidroelektranu, poljoprivredu i industriju.

Nedavni skupovi podataka globalnog balansa mase glečera pokazuju ubrzane gubitke u visokim{0}}planinskim južnim Andima, kao i tropske glečere u regijama niske{1}}geografske širine kao što su Kolumbija i Ekvador.

Konvergencija ubrzanog gubitka leda, rastuće potražnje za vodom i ograničenog kapaciteta prilagođavanja – posebno među ruralnim andskim zajednicama – čini budućnost Andskog vodotornja jednim od najhitnijih izazova sigurnosti vode u Latinskoj Americi.

Balans mase glečera 2022-2025 / Zapažanja praćenih glečera u Kolumbiji, Ekvadoru, Čileu i Argentini

Ocean

Latinska Amerika čini 8,8% svjetske obale. Okean apsorbira višak topline i ugljični dioksid iz ljudskih aktivnosti. Rezultirajuće zakiseljavanje i zagrijavanje oceana u kombinaciji s deoksigenacijom utječu na morske ekosisteme i koralne grebene, štete ribarstvu i lokalnoj ekonomiji.

Godine 2025. pH površine oceana nastavio je opadati (zakiseljavanje), dostigavši ​​rekordno nizak nivo u velikim dijelovima Atlantika i Pacifika koji su susjedni regiji.

Ekstremni morski talasi vrućine dogodili su se u Meksičkom zaljevu i Karipskom moru, te u okeanskom području uz Čile.

Duž obala{0}}suočenih sa Atlantikom, stope porasta nivoa mora premašuju svjetski prosjek u dijelovima tropskog Atlantika i Kariba.